Preskoči na glavni sadržaj

Masti

Masti su za organizam bogat izvor energije a mnoge su i prenosioci vitamina A,D,E i K
jer su u njima topljivi.

Dijelimo ih na;

  1. masti živitinjskog porijekla
  2. masti biljnog porijekla
Razlikuju se međusobno po po biološkoj vrijednosti.


Biljne masti (ulja)
bogate su  potrebnim masnim nezasićenim kiselinama i bolje se iskorištavaju od životinjskih.

Masti poboljšavaju okus hrani i omogućuju da dnevni obrok bude prihvatljiviji za organizam. Osim toga masti su važne za izgradnju mnogih potrebnih tvari u našem tijelu(steroidnog hormona,vitamina D itd.)

Masti mora biti u našoj dnevnoj prehrani samo u razumnim količinama.

U dnevnoj prehrani trebalo bi se upotrebljavati  u prvom redu ulje po mogućnosti nerafinirano(maslinovo,bućino,sojino,suncokretovo itd).....zatim maslac,dok loj i svinjska mast  nemaju,osim energetske vrijednosti nikakve druge uloge za organizam

Primjedbe

Objavi komentar

Popularni postovi s ovog bloga

Domaći omač

Potrebni sastojci najmanje 15 domaći jaja 45 ljuski vode brašno Način pripreme Umutiti jaja,dodati malo soli a zatim uzeti ljusku  od jajeta koje smo fino razbili i odmjeriti 45 ljuski vode, umutiti,a zatim postepeno dodavati brašno. Kao kad zakuhavamo jufku za pitu samo nam ovaj  put treba jako "tvrdo" tijesto,,, Nije baš lako napraviti domaći omač ali ako sam ja uspjela od prve možete i vi. Znači jako je bitno da vam jufka bude dobro namlađena na brašnu.Zatim razviti jufku sto tanje i ostaviti da se suši na zraku. Nipošto je ne stavljajte direktno na sunce da se suši jer se na  taj način može presušiti i nećete je moći namotati na oklagiju. Nakon što vam se jufka osušila u hladu,namotati je na oklagiju, prenijeti na stol gdje ste pripremili dasku za rezanje.Izvući oklagiju iz jufke i rezati na dasci štanglice (omač).Ostaviti da  se suši dva-tri dana u hladu i spremiti u platnenu vreću.
Objavi komentar
Pročitajte više

Pasterizirani voćni sokovi-opće upute

Poznato je da  su prirodni sokovi aromatični i zdravi napici jer zadržavaju boju,miris i okus svježeg voća.Sokovi se dobijaju cijeđenjem voća i dodavanjem malih količina šećera. Šećer nije neophodan i ne služi kao konzervans.On se dodaje samo radi boljeg okusa.Zato sokove od slatkog voća(grožđe,jabuke,kruške...)pripremamo bez šećera.Ima više načina  dobivanja sokova ali u ovom postu želim objasniti postupak onih koji se pasteriziraju. Ostale načine pripreme sokova potražite na blogu. Pasteriziranjem se dobivaju bistri i kašasti sokovi koji se prije upotrebe ne razrjeđuju vodom. Da bi se dobio bistri sok voće se zagrijava na pari na 80'C ,da pusti sok,koji se procijeđen pasterizira u bocama. Mekano voće se ne mora zagrijavati nego se samo zgnječi,izmiješa sa šećerom te pokrije i ostavi nekoliko sati da pusti sok koji se zatim procijedi,sipa u boce i pasterizira. Kašasti sok se dobiva tako da se voće zdrobi u kašu sa mikserom,gnječilicom za krompir,pasiranjem itd. ...
Objavi komentar
Pročitajte više

Pasterizacija i sterilizacija

Pasterizacija je postupak pri kojem se napunjene staklenke zagrijavaju u zatvorenoj posudi s vodom ili u pećnici štednjaka. Na taj način se uništavaju  mikroorganizmi a u toku zagrijavanja staklenka se  hermetički zatvori. Temperatura  na kojoj se provodi pasterizacija može biti različita,od 58'C-90'C ovisno o vrsti namirnice. Trajanje procesa pasterizacije ovisi o vrsti namirnice i zapremini staklenke. Sterilizacija namirnica se provodi na isti način ali  dužim zagrijavanjem pri temperaturi iznad 100'C. Sterilizacijom se uništavaju i oni organizmi na koje ne djeluje dovoljno pasterizacija.Zato se osjetljive namirnice steriliziraju(obavezno ukuhano povrće),a osobito one namirnice koje predviđamo da ćemo čuvat duže.
Objavi komentar
Pročitajte više