Preskoči na glavni sadržaj

Postovi

Prikazuju se postovi od 2018

Jednostavna torta

Potrebni sastojci: 1 pakovanje gotovih kora za torte 1 litra mlijeka 1 margarin 3 pudinga od čokolade 200 gr pšeničnih klica 10 kasika šećera 2 rebra čokolade za kuhanje Priprema Mlijeko stavit da zavre.U međuvremenu umutiti puding sa šećerom i hladnim mlijekom koje smo prethodno odvojili. Kad se mlijeko počne dizati maknuti na stranu i dodati puding koji smo umutili bez grudvica praha.Vratit na vatru par minuta neprestano miješajući. Paziti da se ne ulovi za dno posude(da ne zagori).Maknemo s vatre, dodamo čokoladu i pustimo da se hladi. Nakon sto se potpuno ohladilo dodamo margarin koji smo prethodno držali na sobnoj temperaturi. Umutimo mikserom da se sjedini. Kore popršćemo mlijekom da budu sočnije a zatim redamo tortu. Kora-krema-pšenične klice Dobar tek 😉

Pasterizirani voćni sokovi-opće upute

Poznato je da  su prirodni sokovi aromatični i zdravi napici jer zadržavaju boju,miris i okus svježeg voća.Sokovi se dobijaju cijeđenjem voća i dodavanjem malih količina šećera. Šećer nije neophodan i ne služi kao konzervans.On se dodaje samo radi boljeg okusa.Zato sokove od slatkog voća(grožđe,jabuke,kruške...)pripremamo bez šećera.Ima više načina  dobivanja sokova ali u ovom postu želim objasniti postupak onih koji se pasteriziraju. Ostale načine pripreme sokova potražite na blogu. Pasteriziranjem se dobivaju bistri i kašasti sokovi koji se prije upotrebe ne razrjeđuju vodom. Da bi se dobio bistri sok voće se zagrijava na pari na 80'C ,da pusti sok,koji se procijeđen pasterizira u bocama. Mekano voće se ne mora zagrijavati nego se samo zgnječi,izmiješa sa šećerom te pokrije i ostavi nekoliko sati da pusti sok koji se zatim procijedi,sipa u boce i pasterizira. Kašasti sok se dobiva tako da se voće zdrobi u kašu sa mikserom,gnječilicom za krompir,pasiranjem itd. a zat

Opće upute za pripremu voćnih kaša

Voćne kaše se pripremaju od sviježeg voća bez kore i koštica  i male količine šećera. Jagodičasto voće se gnječi ili pasira,a tvrdo treba najprije zagrijati ili prokuhati da omekša,a zatim pasirati i miješati sa šećerom. Smjesa se stavlja u patentne staklenke koje se pasteriziraju(vidi pasterizaciju i sterilizaciju). Voćne kaše imaju okus i miris svježeg voća a sadrže i više vitamina nego pekmezi koje treba dugo kuhati.

Opće upute za spremanje kompota

Kompot je konzerva od svježeg voća u sirupu od vode i šećera ili u vlastitom soku. Kompot se priprema s malim dodatkom šećera pa se mora pasterizirati. U receptima za kompote omjer šećera i voća smije se mijenjati.Kako se kompot u staklenkama pasterizira neće se pokvariti ni sa manje šećera.Prema tome,ako želite slađi ili kiseliji kompot stavite 10% više ili manje šećera od količine propisane u receptu. Ako je godina kišna voće će bit kiselije pa i to treba uzeti u obzir. Voće treba oprati cijelo,s peteljkama da se sok ne bi cijedio.Čisto i ocjeđeno voće priprema se dalje ovisno o vrsti.Prema uputi u receptu,ono se guli,reže na komade ili čisti od koštica. Mekano voće(jagode,maline,ribizl)slaže se sirovo odmah u staklenke. Krupno voće nakon pranja treba očistit i izrezati na manje komade a može se i oguliti(npr.breskve,jabuke). Ako je voće vrlo tvrdo dobro ga je nekoliko minuta prokuhati u šećernom sirupu(na 1l vode 150g šećera). Prokuhano voće se izvadi iz sirupa i stavlja

Pasterizacija i sterilizacija

Pasterizacija je postupak pri kojem se napunjene staklenke zagrijavaju u zatvorenoj posudi s vodom ili u pećnici štednjaka. Na taj način se uništavaju  mikroorganizmi a u toku zagrijavanja staklenka se  hermetički zatvori. Temperatura  na kojoj se provodi pasterizacija može biti različita,od 58'C-90'C ovisno o vrsti namirnice. Trajanje procesa pasterizacije ovisi o vrsti namirnice i zapremini staklenke. Sterilizacija namirnica se provodi na isti način ali  dužim zagrijavanjem pri temperaturi iznad 100'C. Sterilizacijom se uništavaju i oni organizmi na koje ne djeluje dovoljno pasterizacija.Zato se osjetljive namirnice steriliziraju(obavezno ukuhano povrće),a osobito one namirnice koje predviđamo da ćemo čuvat duže.

Čuvanje zimnice

Spremišta za zimnicu Za svu ukuhanu i ukiseljenu zimnicu treba odabrati suhu,prozračnu i  hladnu prostoriju. Smočnicu koja se upotrebljava za čuvanje zimnice treba svakog ljeta iznova krečiti,a sve police  i podove oprati jakom ocetnom kiselinom. Staklenke treba poredati tako da se međusobno ne dodiruju i da se lako moźe kontrolirari njihov sadržaj. Prostoriju treba što češće zračiti da se ne nakupi previše vlage ali u zimskim mjesecima treba paziti da ne dođe do smrzavanja. Temperatura u prostoriji  ne bi trebala biti viša od  +15`C niti niža od  0` C. Na kvarenje namirnica (prvenstveno promjenu boje)utiče i svijetlo pa je poželjno  u smočnici  osigurati tamna mjesta za namirnice predviđene za duže čuvanje. Zamrzivač u obliku škrinje ili ormara s ladicama ima važnu ulogu u spremanju i čuvanju različitih vrsta hrane(voća,povrća,mesa,gljiva,gotovih jela itd.) Prostorija i mjesto za zamrzivač u obzir dolazi : kuhinja,hodnik,garaža ili zaštićeni dio balkona na sjevernoj s