Hrana

Poznato je da  su prirodni sokovi aromatični i zdravi napici jer zadržavaju boju,miris i okus svježeg voća.Sokovi se dobijaju cijeđenjem voća i dodavanjem malih količina šećera. Šećer nije neophodan i ne služi kao konzervans.On se dodaje samo radi boljeg okusa.Zato sokove od slatkog voća(grožđe,jabuke,kruške...)pripremamo bez šećera.Ima više načina  dobivanja sokova ali u ovom postu želim objasniti postupak onih koji se pasteriziraju. Ostale načine pripreme sokova potražite na blogu. Pasteriziranjem se dobivaju bistri i kašasti sokovi koji se prije upotrebe ne razrjeđuju vodom. Da bi se dobio bistri sok voće se zagrijava na pari na 80'C ,da pusti sok,koji se procijeđen pasterizira u bocama. Mekano voće se ne mora zagrijavati nego se samo zgnječi,izmiješa sa šećerom te pokrije i ostavi nekoliko sati da pusti sok koji se zatim procijedi,sipa u boce i pasterizira. Kašasti sok se dobiva tako da se voće zdrobi u kašu sa mikserom,gnječilicom za krompir,pasiranjem itd. ...

Voćne kaše se pripremaju od sviježeg voća bez kore i koštica  i male količine šećera. Jagodičasto voće se gnječi ili pasira,a tvrdo treba najprije zagrijati ili prokuhati da omekša,a zatim pasirati i miješati sa šećerom. Smjesa se stavlja u patentne staklenke koje se pasteriziraju(vidi pasterizaciju i sterilizaciju). Voćne kaše imaju okus i miris svježeg voća a sadrže i više vitamina nego pekmezi koje treba dugo kuhati.

Kompot je konzerva od svježeg voća u sirupu od vode i šećera ili u vlastitom soku. Kompot se priprema s malim dodatkom šećera pa se mora pasterizirati. U receptima za kompote omjer šećera i voća smije se mijenjati.Kako se kompot u staklenkama pasterizira neće se pokvariti ni sa manje šećera.Prema tome,ako želite slađi ili kiseliji kompot stavite 10% više ili manje šećera od količine propisane u receptu. Ako je godina kišna voće će bit kiselije pa i to treba uzeti u obzir. Voće treba oprati cijelo,s peteljkama da se sok ne bi cijedio.Čisto i ocjeđeno voće priprema se dalje ovisno o vrsti.Prema uputi u receptu,ono se guli,reže na komade ili čisti od koštica. Mekano voće(jagode,maline,ribizl)slaže se sirovo odmah u staklenke. Krupno voće nakon pranja treba očistit i izrezati na manje komade a može se i oguliti(npr.breskve,jabuke). Ako je voće vrlo tvrdo dobro ga je nekoliko minuta prokuhati u šećernom sirupu(na 1l vode 150g šećera). Prokuhano voće se izvadi iz sirupa i stavlja...

Pasterizacija je postupak pri kojem se napunjene staklenke zagrijavaju u zatvorenoj posudi s vodom ili u pećnici štednjaka. Na taj način se uništavaju  mikroorganizmi a u toku zagrijavanja staklenka se  hermetički zatvori. Temperatura  na kojoj se provodi pasterizacija može biti različita,od 58'C-90'C ovisno o vrsti namirnice. Trajanje procesa pasterizacije ovisi o vrsti namirnice i zapremini staklenke. Sterilizacija namirnica se provodi na isti način ali  dužim zagrijavanjem pri temperaturi iznad 100'C. Sterilizacijom se uništavaju i oni organizmi na koje ne djeluje dovoljno pasterizacija.Zato se osjetljive namirnice steriliziraju(obavezno ukuhano povrće),a osobito one namirnice koje predviđamo da ćemo čuvat duže.

Spremišta za zimnicu Za svu ukuhanu i ukiseljenu zimnicu treba odabrati suhu,prozračnu i  hladnu prostoriju. Smočnicu koja se upotrebljava za čuvanje zimnice treba svakog ljeta iznova krečiti,a sve police  i podove oprati jakom ocetnom kiselinom. Staklenke treba poredati tako da se međusobno ne dodiruju i da se lako moźe kontrolirari njihov sadržaj. Prostoriju treba što češće zračiti da se ne nakupi previše vlage ali u zimskim mjesecima treba paziti da ne dođe do smrzavanja. Temperatura u prostoriji  ne bi trebala biti viša od  +15`C niti niža od  0` C. Na kvarenje namirnica (prvenstveno promjenu boje)utiče i svijetlo pa je poželjno  u smočnici  osigurati tamna mjesta za namirnice predviđene za duže čuvanje. Zamrzivač u obliku škrinje ili ormara s ladicama ima važnu ulogu u spremanju i čuvanju različitih vrsta hrane(voća,povrća,mesa,gljiva,gotovih jela itd.) Prostorija i mjesto za zamrzivač u obzir dolazi : kuhinja,hodnik,garaža ili za...