Hrana

Kuglice od mljevenog keksa Ja ih naprosto obožavam praviti,,, ukusne su,ne peku se,gotove za 5 minuta, potrebne sastojke imamo uvijek  Nemam poseban recept za njih ali evo za vas cu  pokušati biti precizna pola kg mljevenog keksa(nije bitno kojeg) količina kaka-a zavisi od ukusa ali ja stavim na ovu  količinu keksa tri velike kašike  3 kašike šećera. 1/4 stolnog margarina  mlijeko po potrebi Trebate dobiti smjesu da nije ni meka ni pretvrda da možete radit s njom kuglice Jednostavno ih oblikujte,uvaljajte u mljevene orahe,šećer,pospite vanilijom,prelijte čokoladom......         Što god poželite nećete pogriješiti                                                   Dobar tek                                                         

Potrebni sastojci: brašno kvasac sol voda U veliku posudu stavite brašno,kvasac i sol. Zatim pomiješajte da bi se kvasac i sol ravnomjerno rasporedili u brašnu. Dodajte toplu vodu i mješajte sve dok ne dobijete smjesu koja se ne lijepi za ruke. Ostavite da nadođe. Prekuhajte barem jednom. Zatim podijelite tijesto na onoliko loptica koliko želite kruhova. Na brašnu razvaljajte tijesto oklagijom kao da pravite štrudlu. Urolajte i stavite u četvrtastu posudu za pečenje. Ostavite da nadođe a zatim pecite u prethodno zagrijanoj rerni 15- tak minuta. Ugasite pećnicu a kruh neka odstoji u toploj rerni. Dobar tek!

Potrbni sastojci: jaje prašak za pevivo sol šolja jogurta brašno po potrebi U dublju posudu sipati jogurt i jaje te dobro umutiti.Zatim,prašak za pecivo  pomiješati sa malo brašna i dodavati  postepeno uvijek mješajući kašikom. Sve dok ne dobijemo tijesto koje možemo razradit rukama. Podlogu posuti brašnom te na njoj razvući tijesto.Prebaciti u pleh,filovati po želji a zatim peći u prethodno zagrijanoj pećnici na najačoj temperaturi. Dobar tek!!!

Bjelančevine su organski kemijski spojevi koji služe čovječjem organizmu kao građevinski materijal jer su one potreban i normalan sastojak svake žive stanice. Za bjelančevine su vezani izgradnja,rad i uloga a time i život stanice. Kad se prirodno utroše u našem organizmu nadoknađuju se jedino bjelančevinama iz hrane. Od bjelančevina koje primamo putem hrane potrebno je da jedan dio(oko 30-40 %)budu bjelančevine životinjskog porijekla a ostali dio iz namirnica biljnog porijekla. Kao komplicirani kemijski spojevi,bjelančevine se razlažu na jednostavne,osnovne sastojke,a to su  aminokiseline. Vrijednost bjelančevina u našim namirnicama ovisi o vrsti aminokiselina od kojih su bjelančevine u dotičnoj namirnici složene. Naime,određeni broj aminokiselina ljudski organizam ne može sam,svojim kemijskim mehanizmima stvoriti,tako da određeni broj aminokiselina koje nazivamo i esencijalnim,moramo dnevno primati u hrani. Potrebne aminokiseline  nalaze se u namirnicama životinjskog po

                          Amrina kljukuša              Vrijeme pripreme 15 minuta        Potrebni sastojci -  3 šolje brašna( šolje za čaj) -  1 mala kašika soli -  1 cijelo jaje -  2 krompira -  1 vrhnja -  1 margarin -  mlijeko -  voda Možemo je pravit u raznim varijantama! Kod nas je poznata u kombinaciji sa pilećim batakovima,špinatom i mladim lukom. Način pripreme U jednu dublju posudu  pomiješati brašno i sol! Zatim dodati cijelo jaje i krompir  nasjeckan na male kockice! Hladnom vodom  sjediniti sve sastojke tako da dobijemo smjesu  malo gušću od smjese za palacinke! Rernu zagrijati na 250'  Pripremljeno tijesto  staviti u premazan pleh  tako da debljina tijesta  ne bude veća od 1 cm. Peći tek toliko da porumeni  ali nikako prepeći Izvadit iz rerne,poprskati vodom  i poklopit pleh s drugim plehom  da omekša U rangici prokuhati: - pola čaše mlijeka -50g margarina -malo

Potrebni sastojci: 4 cijela jaja 1.5 šolji ulja 1.5 šolji šećera 1 šolja mlijeka prašak za pecivo brašno po potrebi Način pripreme: Jaja,mlijeko,šećer i ulje umutiti u jednu posudu a zatim prašak za pecivo prethodno pomiješan sa brašnom dodavati po potrebi dok ne dobijemo smijesu koju možemo  razraditi bez da nam se lijepi na ruke. Razviti što tanje na stolnjaku(radi urednijeg rolanja).Namazati filom po želji  2/3 tijesta a a zatim urolati.Kraj tijesta koji nismo premazali dolazi na kraju jer na taj način osiguravamo da nam fil ne iscuri. Premazati žumanjkom za lijepu boju. Peći u zagrijanoj pećnici dok ne porumeni Vrijene pripreme: 30 minuta

I to je namirnica bez koje nema života.Ona je prenosilac svih hranjivih tvari u organizmu(krv i tjelesni sokovi),u kojoj se otapaju tvari i idvijaju kemijski procesi,prema tome i sam život. Vodom uklanjamo iz našeg tijela sve ono što je u tijelu otpad(stolica,mokrača,znoj). Osim toga,voda regulira i tjelesnu toplinu s obzirom na vanjsku okolinu. Najveći dio vode primit ćemo pićima,sa svim namirnicama biljnog i živitinjskog porijekla primamo manje ili više, a mali dio vode stvara se u našem tijelu kao proizvod kemijskih procesa. Za vrijeme normalne temperaturei uvjeta života nije uputno uzimati previše tekućine jer vodu ionako primamo sa namirnicama, naročito kad na jelovniku imamo svježeg voća i povrća. Ne preporučuje se piti vodu za vrijeme obroka.Vodu treba piti između obroka ili neposredno nakon njih.

Mineralne tvari  čine manji dio hrane ali su izvanredno važne za čovječiji organizam,pa i njih,kao i vitamine držimo prijeko potrebnim,zaštitnim tvarima. Osobito su važni ovi minerali u našoj dnevnoj prehrani i u našem organizmu: kalcij željezo fosfor magnezij kalij kobalt jod itd. Mineralne tvari ulaze u sastav koštanog tkiva i čine gotovo polovinu čvrste materije kostiju,nadalje,ulaze u sastav organskih spojeva i potrebni su za idržavanje njihove funkcije(npr.željezo je sastavni dio crvene krvne boje,jod ulazi u sastav izlučevina žlijezde štitnjače itd.) Mineralne tvari ulaze u sastav tkivnih tekućina i uvjetuju kemijske procese. Prema tome,mineralne tvari prijeko su potrebne u našem jelovniku,kao i namirnice biljnog i životinjskog porijekla:mlijeko i mlječne prerađevine,jaja,crni kruh,voće i povrće.

Masti su za organizam bogat izvor energije a mnoge su i prenosioci vitamina A,D,E i K jer su u njima topljivi. Dijelimo ih na; masti živitinjskog porijekla masti biljnog porijekla Razlikuju se međusobno po po biološkoj vrijednosti. Biljne masti (ulja) bogate su  potrebnim masnim nezasićenim kiselinama i bolje se iskorištavaju od životinjskih. Masti poboljšavaju okus hrani i omogućuju da dnevni obrok bude prihvatljiviji za organizam. Osim toga masti su važne za izgradnju mnogih potrebnih tvari u našem tijelu(steroidnog hormona,vitamina D itd.) Masti mora biti u našoj dnevnoj prehrani samo u razumnim količinama. U dnevnoj prehrani trebalo bi se upotrebljavati  u prvom redu ulje po mogućnosti nerafinirano(maslinovo,bućino,sojino,suncokretovo itd).....zatim maslac,dok loj i svinjska mast  nemaju,osim energetske vrijednosti nikakve druge uloge za organizam

Ugljikohidrati su najčešći i najveći izvori energije a sudjeluju u svim fiziološkim procesima u organizmu. U našem organizmu mogu se iskoristit samo jednostavni šećeri i to; grožđani šećer(npr. iz grožđa,meda itd). Najveći izvori ugljikohidrata su  namirnice biljnog porijekla koje obiluju složenim šećerom tj.škrobom npr.žitarice i proizvodi žitarica,krompir,grahorice itd. Naročito lako i brzo iskorištavaju se šećeri iz voća,meda i povrća jer su već u onom obliku u kojem ih naš organizam bez posebne obrade  najbolje prima. Ugljikohidrati u našem jelovniku  podmiruju 50-60% cjelokupne kalorične vrijednosti dnevnog obroka.

Naše zdravlje,naši uspjesi,raspoloženje i izgled velikim dijelom ovise o prehrani. Prehrana je jedan od  najvažnijih činilaca za očuvanje i održavanje čovjekovog zdravlja,te uz stan,odjeću i razonodu čini osnovnu ljudsku potrebu samo s tom razlikom što čovjek može i stan i razonodu i odjeću usklađivati prema svojim materijalnim moguçnostima a potrebe za hranom.tj sastojcima koje ona sadržava ne mogu se nikako mijenjati i strogo su određeni svakom pojedincu:uzrastom,težinom rada,fiziološkim stanjem i klimom. Da postoji uska veza između zdravlja i prehrane dokazuje sav niz bolesti uzrokovanih manjkavom ili nepravilnom prehranom,bilo da je  nedovoljna ili preobilna. Ljudski organizam"Čudesan stroj" u kojem se neprestano odvijaju složeni procesi,te hrana koja omogućuje rad toga našeg * stroja mora biti dovoljna da podmiri potrebe stroja. Ne preobilna jer bi  došlo do stvaranja rezervi u tijelu  koje se očituju  u gojaznosti što je opet štetno po zdravlje. Rezerve u naš