Bjelančevine su organski kemijski spojevi koji služe čovječjem organizmu kao građevinski materijal jer su one potreban i normalan sastojak svake žive stanice.
Za bjelančevine su vezani izgradnja,rad i uloga a time i život stanice.
Kad se prirodno utroše u našem organizmu nadoknađuju se jedino bjelančevinama iz hrane.
Od bjelančevina koje primamo putem hrane potrebno je da jedan dio(oko 30-40 %)budu bjelančevine životinjskog porijekla a ostali dio iz namirnica biljnog porijekla.
Kao komplicirani kemijski spojevi,bjelančevine se razlažu na jednostavne,osnovne sastojke,a to su aminokiseline.
Vrijednost bjelančevina u našim namirnicama ovisi o vrsti aminokiselina od kojih su bjelančevine u dotičnoj namirnici složene.
Naime,određeni broj aminokiselina ljudski organizam ne može sam,svojim kemijskim mehanizmima stvoriti,tako da određeni broj aminokiselina koje nazivamo i esencijalnim,moramo dnevno primati u hrani.
Potrebne aminokiseline nalaze se u namirnicama životinjskog porijekla:
Potrebne aminokiseline možemo unijeti u organizam i putem nekih namirnica biljnog porijekla od kojih izdvajamo:
Kako se bjelančevine neprestano troše moramo.ih nadoknađivati.
Odrasla osoba koja je završila rast i razvoj ( po završetku 25 godina života) treba 1g bjelančevina na 1kg svoje tjelesne težine.
Znači ako je neko težak recimo 65 kg treba na dan s hranom primiti 65 g bjelančevina od toga oko 23 g životinjskog porijekla .
Ako u našoj ishrani primamo više nego je potrebno bjelančevina, jedan dio će preći u tjelesne masti kao i premala može da teško ošteti ljudski organizam.
Ako je na dnevnom jelovniku miješana hrana, biljna i životinjska,i ako se pobrinemo da na dan popijemo barem pola litre mlijeka ili mliječnih prerađevina možemo biti sigurni da smo organizmu dali sve što mu treba.
Dojenčad,mala djeca,školska djeca,omladina,rekonvalescenti,trudnice i dojilje trebaju više bjelančevina jer se radi o organizmu koji raste i razvija se.
Za bjelančevine su vezani izgradnja,rad i uloga a time i život stanice.
Kad se prirodno utroše u našem organizmu nadoknađuju se jedino bjelančevinama iz hrane.
Od bjelančevina koje primamo putem hrane potrebno je da jedan dio(oko 30-40 %)budu bjelančevine životinjskog porijekla a ostali dio iz namirnica biljnog porijekla.
Kao komplicirani kemijski spojevi,bjelančevine se razlažu na jednostavne,osnovne sastojke,a to su aminokiseline.
Vrijednost bjelančevina u našim namirnicama ovisi o vrsti aminokiselina od kojih su bjelančevine u dotičnoj namirnici složene.
Naime,određeni broj aminokiselina ljudski organizam ne može sam,svojim kemijskim mehanizmima stvoriti,tako da određeni broj aminokiselina koje nazivamo i esencijalnim,moramo dnevno primati u hrani.
Potrebne aminokiseline nalaze se u namirnicama životinjskog porijekla:
- u mesu
- u ribi
- jajima
- mlijeku i
- mliječnim prerađevinama
zato te namirnice imaju visoku biološku vrijednost.U hrani biljnog porijekla nema svih potrebnih aminokiselina ili ih ima u jako malim količinama.Samim tim namirnice biljnog porijekla biološki manje vrijede od namirnica životinjskog porijekla.
Potrebne aminokiseline možemo unijeti u organizam i putem nekih namirnica biljnog porijekla od kojih izdvajamo:
- grah
- soja
- grašak
- i krompir.
Kako se bjelančevine neprestano troše moramo.ih nadoknađivati.
Odrasla osoba koja je završila rast i razvoj ( po završetku 25 godina života) treba 1g bjelančevina na 1kg svoje tjelesne težine.
Znači ako je neko težak recimo 65 kg treba na dan s hranom primiti 65 g bjelančevina od toga oko 23 g životinjskog porijekla .
Ako u našoj ishrani primamo više nego je potrebno bjelančevina, jedan dio će preći u tjelesne masti kao i premala može da teško ošteti ljudski organizam.
Ako je na dnevnom jelovniku miješana hrana, biljna i životinjska,i ako se pobrinemo da na dan popijemo barem pola litre mlijeka ili mliječnih prerađevina možemo biti sigurni da smo organizmu dali sve što mu treba.
Dojenčad,mala djeca,školska djeca,omladina,rekonvalescenti,trudnice i dojilje trebaju više bjelančevina jer se radi o organizmu koji raste i razvija se.
Primjedbe
Objavi komentar